Stres
Ako se zadesite u Los Anđelesu, pred period ispitnih rokova, možda ćete biti zatečeni prizorom na stotine studenata koji u donjem vešu trče kroz kampus univerziteta. Ova tradicionalna trka, poznata pod nazivom „Undie Run“ predstavlja originalan i simpatičan način studentske borbe protiv stresa.
Studentski život je sam po sebi stresan. On podrazumeva, u većini slučajeva, neredovnu ishranu, učenje do kasnih sati, užurbanost uzrokovanu ispitnim rokovima koji se približavaju munjevitom brzinom, učenje u poslednjem trenutku... Ako ovome dodamo i političku situaciju u zemlji, socijalnu i materijalnu nesigurnost, naš student postaje prilično ustalasan.
Sredina u kojoj živimo počinje da prihvata stres kao bolest, iako to do skoro nije bio slučaj. Stres predstavlja stanje dugotrajne napetosti usled koje se javljaju fiziološke i psihosomatske reakcije. Simptomi: ubrzan rad srca, depresija, pospanost, nedostatak apetita ili preterano uzimanje hrane, visok krvni pritisak, fizička napregnutost, prekomerno pušenje, kao i preterano konzumiranje alkohola. Posledice: pogoršanje zdravstvenog stanja, osećaj frustracije, mentalna i fizička iscrpljenost.
I pored svih navedenih simptoma, stres može biti pozitivan, ali samo kao kratkotrajan stres. Često se dešava da pred ispitni rok studenti prijave 3 ili 4 ispita, od kojih su 2 prilično teška. Oni imaju pred sobom cilj. Motivacija je jaka: ispitivanje sopstvenih mogućnosti, ili možda opklada sa roditeljima. Neki od studenata postaju delotvorniji pod stresom, kada imaju više obaveza. Ovakav stres na kratke staze može čak povećati naše intelektualne i fizičke sposobnosti. Može nas učiniti sposobnijim, koncentrisanijim i efikasnijim.
Ipak, na duge staze stres deluje razarajuće na organizam. On vodi u emocionalno rastrojstvo, a posledice koje se javljaju mogu biti hroničan stres, nervoza, depresija, psihičke bolesti. Poznata je čak i veza između nemogućnosti prilagođavanja stresnim okolnostima i moždanog udara.
Ovo mentalno i fizičko rastojstvo dovodi i do različitih akcija, kao što su posezanje za oružjem, naročito u zemljama gde je ono lako dostupno, kao što je SAD. Skorašnji incident na Univerzitetu Severni Ilinois, u Americi, samo je jedan u nizu sličnih događaja.
Postoje načini na koje je moguće savladati stres. Potrebno je dobro razmisliti o tome da li je situacija koja vas čini rastrojenim zaista važna, da li se nešto zaista može učiniti po tom pitanju, da li možete objektivno da sagledate izvor stresa, da li mudro koristite vaše vreme. A zatim usmerite pažnju na dobrobiti koje će uslediti kad problem bude rešen. Pronađite humor u situaciji u kojoj ste, prošetajte se, duboko dišite.
Borba protiv stresa predstavlja ustvari borbu sa samim sobom. Mi ga stvaramo percepcijom događaja oko nas, odnosom prema sebi, poslu i okolini. Upoznajte sebe, svoju pravu prirodu, temperament, strahove i snagu i na dobrom ste putu da se izborite sa ovim životnim začinom.
Objavljeno u časopisu RLN (4. broj)
